Među različitim štetnim čimbenicima u rastu usjeva, korovi su posebno štetni i uzrokuju više gubitaka prinosa usjeva od ukupnih gubitaka uzrokovanih biljnim bolestima i štetnicima diljem svijeta. Ako se korov ne suzbija, otprilike 33 posto -53 posto usjeva bit će uništeno. Tradicionalno su se kemijski herbicidi koristili za uklanjanje korova u velikom uzgoju kineskog bilja. Međutim, iako kemijski herbicidi utječu na rast i razvoj korova, oni također imaju više ili manje negativne učinke na samo kinesko bilje, što će na kraju utjecati na prinos, kvalitetu i kliničku učinkovitost kineskog bilja. Osim toga, dugotrajna uporaba velikih količina herbicida može uzrokovati razvoj otpornosti korova, što kasnije otežava suzbijanje korova. Kemosenzibilizacija se odnosi na korisne i štetne učinke sekundarnih metabolita biljaka, bakterija, gljivica i algi na rast i razvoj organizama poljoprivrednih i prirodnih ekosustava, koji se nazivaju kemosenzibiliziranim tvarima. Upotreba kemosenzitivnih tvari kao herbicida biljnog podrijetla postaje vruća tema istraživanja, budući da nemaju zaostale ili toksične učinke.
Pelin je osušeni list Artemisia argyi Levl. et Vant. iz obitelji Asteraceae, koji djeluje na zagrijavanje menstrualnog tijeka i zaustavljanje krvarenja, raspršuje hladnoću i ublažava bol; koristi se izvana za otklanjanje vlage i ublažavanje svrbeža. Već u drevnim kineskim pjesničkim spisima zabilježeno je da se lišće moxe koristilo za izazivanje vatre, a prva medicinska knjiga u Kini, Klasik interne medicine žutog cara, bilježi korištenje lišća moxe za terapiju moksibustijom. Suvremena farmakologija pokazala je da lišće pelina ima različita farmakološka djelovanja poput antibakterijskog, antivirusnog, hemostatskog, antitumorskog, hepatoprotektivnog i holeretičkog, antioksidativnog, suzbijajućeg kašlja, analgetskog i protuupalnog, hipoglikemijskog i imunomodulirajućeg djelovanja, a glavni su mu fenolne kiseline, flavonoidi i seskviterpeni. farmakološke komponente. Međutim, tim je primijetio na terenu da pelin ima jaku konkurenciju za ekološke niše i da je dominantna zajednica s malo okolnog korova i niskom bioraznolikošću, što sugerira da bi pelin mogao imati pojačan senzorno biološki i ekološki učinak. U međuvremenu, u prethodnom eksperimentu o ekološkoj sadnji kineskog bilja, prašak od pelina dizajniran je za korištenje kao gnojivo za krizanteme, ehinaceju i atraktilode, a slučajno je otkriveno da su tretmani prahom od pelina imali značajan inhibicijski učinak na korov. vrsta, broj i biomasa u poljima krizantema, ehinaceja i atraktiloda u usporedbi sa slijepom kontrolom. Rezultati upućuju na to da listovi pelina mogu imati značajne herbicidne učinke i potencijal da se razviju kao herbicid biljnog podrijetla, stoga su sustavno procijenjeni njegovi herbicidni učinci te je ispitana materijalna osnova i mehanizam djelovanja.
Tim je po prvi put otkrio da vodeni ekstrakti lišća pelina imaju snažnu inhibitornu aktivnost protiv jednosupnih korova Setaria viridis i Echinochloa crusgalli, te dikotilnih korova Portulaca oleracea i Amaranthus retroflexus. Koristeći herbicidnu aktivnost kao smjernicu i u kombinaciji s LC-MS za provedbu ciljanog odvajanja, utvrđeno je da je spoj fenolne kiseline izoklorogena kiselina A glavna kemosenzitivna aktivna tvar u pelinu i otkrivena je u tlu rasta pelina, što ukazuje da je pelin može inhibirati rast korova otpuštanjem izoklorogenske kiseline A u okoliš. U isto vrijeme, široki spektar aktivnosti izoklorogenika A na inhibiciju korova potvrđen je inhibicijom rasta korova u šest različitih obitelji, što ukazuje da se izoklorogenik A može koristiti kao zeleni herbicid, a također može pružiti hranu za razmišljanje i inspiraciju za nove herbicidi kao pionirski spoj.

Slika 1 Izolacija kemosenzitivnih aktivnih tvari vođena aktivnošću iz vodenih ekstrakata lišća pelina

Slika 2 Procjena herbicidnog djelovanja širokog spektra izoklorogenske kiseline A
Fiziološka analiza pokazala je da je tretman izoklorogenskom kiselinom A uzrokovao gužvanje, žućenje i odumiranje lišća korova. Svjetlosna mikroskopija i transmisijska elektronska mikroskopija otkrile su da je izoklorogenska kiselina A uzrokovala skupljanje epidermalnih stanica lista, povećanje stanica vaskularnog omotača lisne vene i smanjenje unutarnjeg klorofila; stanična membrana otopljena i odvojena od stanične stijenke, a organele su se raspale.
Istraživački tim koristio je RNA-seq kako bi razjasnio promjene u razinama transkripta korova nakon tretmana izoklorogenskom kiselinom A. 716 gena bilo je različito eksprimirano, od kojih je 439 bilo regulirano prema gore, a 277 prema dolje. "KEGG obogaćena analiza otkrila je da je inhibicija puta "diterpenoidne biosinteze" važan mehanizam djelovanja za herbicidnu aktivnost izoklorogenske kiseline A, uglavnom inhibirajući gibereline korova i fitoplankton. To je potvrđeno RT-qPCR-om i mjerenjem sadržaja giberelina.


